Servisi za
društveni networking primarno su fokusirani na stvaranje zajednice istomišljenika ili povezivanje određene skupine ljudi prvenstveno putem interneta. Ponekad to mogu biti i prijatelji, osobe iz akademske zajednice, škola, pokrajina itd... Najpoznatiji od svih su MySpace,
Facebook,
Bebo, Skyblog, Hi5... Bilo je pokušaja da se svi servisi
standardiziraju pa da nije potrebno otvarati više servisa (ako npr.
jedna osoba ima primjerice Myspace a druga Facebook ili Hi5) koji su
međutim propali zbog problema s pravima privatnosti korisnika.
Povijest
Ideja o računalima
kao mediju za socijalnu interakciju postoji već više od 3 desetljeća a
prvi projekti slični današnjim servisima za društeni networking bili su Usenet, ARPANET,
bulletin board services (danas jedna komeponenta MySpacea). Godine 1996. javlja se servis Classmates.com, '97. SixDegrees.com, potom Epinions.com, '99. MySpace, koji 2005. godine postaje prvi takav servis koji je dobivao više pregleda stranica od i samog googlea. Danas oni nude raznovrsne sadržaje, od sklapanja prijateljstava, pregledavanja videa i fotografija, do online trgovina i takozvanih online tržnica. Ujedno su postali i predmetom istraživanja psihologa, ekonomista i drugih stručnjaka kao specifičan fenomen današnjice.
Struktura
U početku da bi se pristupilo nekom od servisa potrebno je izraditi
profil kojim se logiramo u servis i koji predstavlja nas kao osobu na
tom servisu. Servisi se ugrubo mogu podijeliti na ISN (
internal social network) i ESN (
external social network),
tj. unutarnji i vanjski network od kojih i jedan i drugi daju određeni
osjećaj pripadnosti i zajednice između ljudi. Često su ti servisi izvor
njihove vlastite taštine i egoizma i služe vlastitoj promociji. Princip
socijalne interakcije je jednostavan, dodavanjem ljudi i nakon što oni
potvrde, postaju virtualni prijatelji. Potom se razmijenjuju komentari,
poruke, slike, na nekim servisima video i drugi slični interaktivni
sadržaji. Poslovni modeli na kojima se temelje razlikuju se od servisa
do servisa, određeni naplaćuju članstvo, većina se financira putem
reklama ili pak uspostavljanjem online tržnica na kojima rade kao
posrednici između korisnika koji kupuju i prodaju stvari. Ujedno su ti
autonomni modeli poslovanja kontrast tradicionalnim u kojem postoje
prodavač i kupac, jer su sami korisnici u isto vrijeme i kupci i
prodavači i stvaratelji zajedno sa svojim sadržajima.
Privatnost
Prava privatnosti, zaštita privatnosti, zaštita sadržaja i zaštita korisnika od malverzacija i seksualnih
predatora najveći su problemi i pitanja protiv kojih se bore servisi za
društveni networking. Vrlo često ta se borba odvija uz pomoć službenih
državnih tijela i policije. Kao prijetnja javljaju se i problemi
dodjeljivanja previše osobnih podataka u ruke velikih korporacija i
državnih institucija kao i problemi sa manipulacijom sadržaja od strane
treće osobe. ("žetva" e-amil adresa u svrhu korištenja za smpam
i nasilnu propagandu) S druge strane, informacije preuzete sa tih
servira često su korištene u svrhu policijskih istraga, neki materijali
čak i na sudovima.
Ukratko
Društveni networking i servisi danas su jedan od najpopularnijih
vidova "online" komunikacije. Omogućuju razmijenu i pregledavanje velike
količine multimedijskih sadržaja te pronalazak osoba istih interesa, te
razmjene znanja i iskustava. Velikom količinom korisnika te raznim
oblicima financiranja posao je to u kojem se okreće velika količina
novaca te se sve više kompanija okreće oglašavanju i nuđenju usluga
preko tih servisa. Koliko su oni korisni za razvoj mladih ili koliko
doprinose nekakvom socijalnom dobru još je rano za zaključiti. Postoji
velika opasnost od raznih manipuliranja njima i njihovim sadržajima jer
je korištenje servisa jednostavno i ne zahtijeva veliko informatičko znanje.
Nema komentara:
Objavi komentar